Vilma Vukelić (rođ. Miskolczy) (1880.-1956.) bila je vodeća hrvatska književnica koja je stvarala na njemačkom jeziku. Bila je romansijerka i književna kritičarka starog Osijeka.
Rođena je u obitelji osječkog ekonomista Juliusa Miskolczyja, predsjednika Trgovačko obrtničke komore. Imala je i židovsko ime Frumet što na hebrejskom znači pravičnost.

Nakon završene osnovne, pohađala je Višu djevojačku školu u Osijeku. Školovanje je nastavila u Beču (l893.-1895.) Prvi feljton objavila je u Dravi br. 92. iz 1897. god. Godine 1902. udala se za Milivoja Vukelića, časnika i književnika. Kao udana žena i majka četveroro djece upisala je kemiju na Prirodoslovnom fakultetu u Munchenu 1911. god.  Prvi svjetski rat  onemogućio ju je da završi studij. Prevodila je na njemački Bogovića, Badalića, Alaupovića, Šenou, Arnolda, Tresića-Pavičića, Kranjčevića i Begovića. Te su pjesme izlazile skoro svakog tjedna u nedjeljnom izdanju Drave, povremeno u Agramer Tagblattu i Agramer Zeitungu. Brojni prijevodi u Dravi objedinjeni su pod zajedničkim nazivom Cvjetovi iz hrvatskog pjesničkog gaja.

Tijekom prvoga svjetskog rata ili neposredno nakon njega Vilma Vukelić napisala je svoj prvi roman Die Heimatlosen (Ljudi bez domovine). Die Heimatlosen se na kritički način bavi položajem židovske etničke zajednice u Mađarskoj u posljednjem desetljeću prije prvoga svjetskog rata. Roman je 1923. godine objavljen u Leipzigu, i to je jedino njezino književno djelo objavljeno za autoričina života.

Osim pisanja, Vilma Vukelić je i slikala čemu ju je podučavao Adolf Waldinger.

Nakon prvoga svjetskog rata  živjela je prvo u Osijeku, a potom se preselila u Zagreb. U razdoblju od 1933. do 1937. godine živjela je u Parizu. Nakon povratka u Zagreb nastanila se u Buconjićevoj ulici. Posljednje godine svoga života Vilma Vukelić provela je uglavnom u svojoj sobi, u krevetu u kojem je pisala. Sahranjena je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Iza nje ostali su memoari koje je napisala 1948. godine, a u kojima je opisala svoj život do udaje, osam romana, u raznim stupnjevima dovršenosti, te nekoliko pjesama i drugih tekstova. Tu je roman Okruženje o dramatičnim događajima u Zagrebu 1941. godine, roman Sjetva o političkim događajima u Hrvatskoj od 1913. do 1921. godine, zatim Čovjek na mostu, o međuratnom Zagrebu, Dvanaestorica za stolom o političkim izbjeglicama u Parizu, te U stiješnjenim granicama, kronika Osijeka u doba vladavine Khuena Hedervaryja.

Neobjavljena rukopisna ostavština kao i slike i crteži Vilme Vukelić čuvaju se danas u Državnom arhivu u Zagrebu, unutar obiteljskog fonda Vukelić- Miskolczy.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

Kategorija

Književnost, Nekategorizirano

Oznake