Ćiro Truhelka (1865.-1942.), arheolog, rođen je u Osijeku gdje je pohađao pučku školu te gimnaziju.
Zanimljivo je kako je pokazivao velik interes za slikarstvo i tehničke nauke, ali se zbog slabijeg materijalnog stanja opredijelio za filozofiju, arhelogiju i povijest umjetnosti pa je Studij povijesti umjetnosti i arheologije pohađao je u Zagrebu.
Njegovo je profesionalno djelovanje vezano uz Bosnu i Hercegovinu gdje je već 1886. godine, dakle u 21. godini postao prvi kustos budućeg Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu koji i otvoren 1888. godine. U Sarajevu je proveo idućih 40 godina, a u Muzeju upravljao etnografskom, prethistorijskom i srednjovjekovnom zbirkom, ali se brinuo i za sve druge zbirke tog muzeja u kojem nije bilo dovoljno stručnog kadra.

Istovremeno, Truhelka je otrkivao važne arheološke lokalitete u BiH pa je tako 1899. godine u Hercegovini otkrio prapovijesnu kultnu arhitekturu koja je do tada bila nepoznata u krajevima sjeverno od Grčke.

U svom je radu poseban naglasak stavio na objavu nalaza bakrenih i brončanih predmeta, a velik je doprinos dao radom na arehološkim iskapanjima u Donjoj Dolini na Savi gdje je otkrio nalazište na čak 4.000 četvornih metara i s 5 do 9 metara debljine kulturnog sloja. Truhelka je posvećeno sve dokumentirao fotografiranjem, izradom rekonstrukcija i tlocrta te redovito objavljivao.

Bosanske je paviljone uređivao na izložbama u Budimpešti, Bruxellesu i Parizu, a direktorom muzeja je postao 1905. godine.
Njegovom je zaslugom Sarajevo dobilo sadašnju zgradu Zemaljskog muzeja koja je za javnost otvorena 1913. godine.

Baveći se pismom i bosanskim stećcima, bosanski je oblik ćirilice upravo Truhelka nazvao bosančicom.

Truhelka se borio za ravnopravnost svih naroda na području BiH i upozoravao da je važno da se nitko izvana ne miješa u njihove živote. Njegovo političko djelovanje mu je priskrbilo ranije umirovljenje 1922. godine. Iako je imao namjeru vratiti se u Osijek, imenovan je profesorom arehologije i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Skoplju, a napokon je u mirovinu otišao 1931. godine. Posljednje je godine proveo u Zagrebu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

Kategorija

Arhitektura, Likovnost, Nekategorizirano