Matija Petar Katančić (1750.-1825.) rođen je u Valpovu, ali je svoje najplodonosnije godine proveo u Osijeku gdje je studirao na Bogoslovnom fakultetu u Franjevačkom samostanu. Ondje je kasnije i živio te služio kao profesor.

Ovaj je franjevac bio najučeniji Slavonac svog vremena te najznačajniji predstavnik prosvjetiteljstva u Hrvatskoj. Bio je književnik, latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike.

Katančić je studirao i u Budimu, a osim u Osijeku, profesorom je bio i u Zagrebu i Pešti gdje je predavao arheologiju i numizmatiku.

U književnosti je bio predstavnik kasnog pseudoklasičnog pjesništva, a njegove prigodničarske latinske pjesme napisane po uzoru na Horacija su izdane skupa s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci Jesenski plodovi.

Upravo je Katančić prevoditelj prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik, a prijevod je objavljen 1831. godine prvi puta, šest godina nakon njegove smrti.

Poznat je i po tome što je tvorac prve arheološke rasprave u Hrvata, naziva Rasprava o miljokazu u kojoj opisuje rimski miljokaz pronađen kod Osijeka.

Katančić je prvi pisao i o porijeklu i prazavičaju Šokaca, a na kraju je, zbog svojih prohrvatskih i u ondašnje vrijeme naprednih stavova maknut s fakulteta u Pešti te umirovljen.