Alexander Roda Roda (1872.-1945.) pravim imenom Sandor Friedrich Ladislaus Rosenfeld bio je toliko zaljubljen u Slavoniju da je, iako rođen u Drnowitzu, na području današnje Češke, krivotvorio dokumente i kao mjesto rođenja naveo Zdence pokraj Orahovice.

Ovaj, slavonski književnik i bećar, kakvim ga je okarakterizirao profesor Vlado Obad još je u ranom djetinjstvu preselio s obitelji u Slavoniju, a u Osijek dolazi 1878. godine na dvogodišnje školovanje. Kasnije se školuje u Moravskoj i Beču, a kako je bio buntovnik i obiteljska crna ovca, otac mu je predložio vojničku karijeru. Roda Roda je to prihvatio, a onda je 1894. godine po svom izboru došao u Osijek kao mladi topnički kadet.

Vojničkom karijerom je započeo i spisateljsku pa je tako pisao crtice iz vojničkog života, svoje dogodovštine i razmišljanja. Jedna od njih je bila i ta da je na konju ušao u gradsku kavanu. Volio je Osijek, ali ne i njegovu malograđanštinu.
Prvo Donjograđanin, a onda i stanovnik Tvrđe, uvijek je svoja vrata otvarao za zabave i provode na što su susjedi negodovali.

Upravo je u toj fazi nastao pseudonim Alexander Roda, a kasnije si pridodaje još jedno Roda. U osječkom tisku objavljuje prve humoreske na njemačkom jeziku, a 1900. i svoje prvo djelo Simplicissimus.

Iz Osijeka odlazi 1901. godine i to zbog nesretne ljubavi. Naime, zaljubio se u vrlo popularnu plesačicu Adelu Sadnrock, a kako se vojnici nisu smjeli ženiti glumice,  zatražio je otpust iz vojske. No, Adela Sandrock je ipak izabrala karijeru.

Svoje priče i romane inspirirane Osijekom i Slavonijom počinje pisati 1904. godine u Beču i Berlinu te tada nastaju drama “Dana Petrović”, njegove zbirke novela, a 1910. godine i njegov najpoznatiji roman “Vragolije tatina sina Marije”.
I kasnije piše, ali se Slavonija sve manje pojavljuje u njegovim djelima do romana “Roda Rodas Roman” iz 1925. godine u kojem se opet vraća Slavoniji.

Književni kritičari ga po njegovim djelima svrstavaju uz djela braće Kozarac. U djelima je ismijavao malograđanštinu, a često su izvođena u kabareima.

Kada je 1928. godine preselio u Berlin, pisao je filmske scenarije, ali i glumio austrijske časnike u nekoliko filmova.

Bojeći se nacista kao pokršteni Židov, Roda Roda je 1933. preselio u Graz, 1938. u Švicarsku, a 1941. godine u SAD gdje je u New Yorku i umro.

U Beču jedna od ulica u 21. Distriktu nosi njegovo ime, u Berlinu na zgradi u kojoj je živio nalazi se ploča s njegovim imenom, a u Osijeku je dobio bistu postavljenu ispred zgrade Gradske i sveučilišne knjižnice.
Profesor Vlado Obad predlaže otvaranje “Sobe topnika Rode Rode” u zgradi Generalske vojarne ili drugdje u Tvrđi.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

Kategorija

Književnost, Likovnost, Nekategorizirano

Oznake

,