Sve se svodi na davanje natječaja te simboličnih financijskih sredstava.

Samo ispreplitanjem svojih energija bit ćemo još jači.

ANITA SCHMIDT

Dva grada rade na zajedničkim programima koji bi trebali započeti u Osijeku te se nastaviti u Novom Sadu.

Nakon 2020-e Osijeku treba ostati know-how u kulturi.

MARKO JOVANOVAC

Predsjednica CroCulToura kaže da je važno stvoriti uvjete za razvoj kulture u privatnom sektoru, u smislu razvoja kulturno-kreativnih industrija, kako bi umjetnici mogli održivo kreirati a da su istovremeno neovisni o drugim sistemima financiranja.

Nastavi čitati

Da budemo malo ironični, sportaši su već odavno prestali biti ambasadori Osijeka.

Naravno da idemo dođavola kad smo zaboravili živjeti. Krajnje je vrijeme da se uštinemo i probudimo.

Osječko kazalište zahtijeva veliku rekonstrukciju.

FILIP PAVIŠIĆ

Kada iz Baranje ulazite u Osijek, odmah na mostu vidljiv je osnovni zaštitni znak kulturnog identiteta grada, u povijesno arhitektonskom smislu to je naravno jedinstven kompleks osječke Tvrđe uz rijeku Dravu.

Na izložbi se može vidjeti petstotinjak predmeta podijeljenih u nekoliko cjelina.

Dug je proces povratka urbaniteta na mjesto gdje on pripada, u grad, i mnogo je izgubljenih prilika u tome smislu.

JAGNA POGAČNIK

Od gerile sve kreće.

Cilj je izložbe, kako ističu autori, predstaviti različite izvore figurativne umjetnosti, ali raznovrsne pristupe apstrakciji.

Osijeku treba dvorana koja će moći ugostiti filharmoniju ili održati bilo kakav veći koncert klasične glazbe, a da je prostor akustički adekvatan.

Osijek ima tu mnogovrsnu i međašnu blizinu. Ona mu daje kontekst. To je moguća prednost i vrlina.

ZLATKO SVIBEN

Profesor Vlado Obad predlaže otvaranje “Sobe topnika Rode Rode” u zgradi Generalske vojarne kako bi se čuvala uspomenu na austrougarsku vojsku i osebujnu pojavu ovog slavonskog književnika i bećara.

Potrebno je intenzivnije podupiranje nacionalnih kulturnih udruga (Mađara, Srba, Nijemaca i Austrijanaca, Židova) i podizanje objekata/spomenika s multietničkim obilježjima.

Realna kulturna politika mora biti iznad idejnih, lijevih ili desnih, ovakvih ili onakvih političkih struja.

ZORAN KOJČIĆ

Javni poziv za izradu vizualnog identiteta Osijeka za titulu Europska prijestolnica kulture 2020. otvoren je do 20. veljače 2015. godine.

Kultura, u našem slučaju likovna umjetnost živa je supstanca i na nama je da je kao takvu i prenesemo.

Dvostruki sudionik programa Europske prijestolnice kulture (Sibiu i Pečuh), redatelj Ivan Kristijan Majić smatra kako je ovo prilika da vlastitim idejama dokažemo kako smo naprosto dovoljno sposobni za taj posao

Nastavi čitati

Turistički katalog širine 1398 mm, visine 1650 mm, težine 70 kg, na 378 stranica i 900 kvadrata papira predstavlja novo, moderno poglavlje u promidžbi Hrvatske kao turističke destinacije.

Ako smo zaboravili industrijsku proizvodnju, nemojmo industrijsku baštinu. Istaknimo je i stavimo u funkciju.

DENIS DETLING

Prave mogućnosti jednog živog urbanog organizma kriju se u njegovoj vibrantnoj sposobnosti da istovremeno bude nježan i gizdav od romantične prošlosti i nabrijan od budućnosti koju želi sad i odmah.

Takav centar Osijek je imao dok je postojao nekadašnji “Radnički dom” koji je srušen.

Tada je dovršena i električna centrala, podignute su brojne javne zgrade te napravljeni pomaci na području gradske cestogradnje, kanalizacije i druge gradske infrastrukture.

Bez suradnje, nema suvremenog kulturnog stvaralaštva, a još manje kulturalne strategije.

KREŠIMIR TOLJ

Osijek je grad u kojem je provedeno jako puno natječaja s područja arhitekture koji su rezultirali uspješnim promjenama slike grada.

U sklopu 24. Slavonskog bienalla u Muzeju likovnih umjetnosti bit će otvorena izložba “Elegancija odsutnosti” talijanske umjetnice Donatelle Spaziani.

Osijek nema samosvijest.

SANJA NIKČEVIĆ

Ogroman prostorni i ljudski potencijal, bogata povijest, nesporna privlačnost i nažalost – zapuštenost.

Osječki medičar i voskar tumači kako nas licitari povezuju s drugim europskim narodima i da su istovremeno znak ljubavi prema kulturi i tradiciji koja ujedinjuje grad.

Nastavi čitati

Pajo Kolarić je 1847. sa šest prijatelja osnovao prvi hrvatski tamburaški sastav.

Kultura je postala fast food.

SVETLANA MRAK