Globalizacija je višestruko utjecala na grad mijenajući njegovu ulogu i funkcioniranje. Gradovi se bore za što bolju poziciju u globalnoj hijerarhiji kako bi privukli kapital, investitore i turiste. Na jačanje značaja kulture u razvoju gradova ukazju podaci da 5 do 10 posto bruto nacionalnog dohotka zapadnoeuropskih zemalja predstavlja prihod od umjetnosti i kulture. To je razlog da mnogi gradovi u velikoj mjeri oblikuju razvoj na kulturi i kulturnim dobrima što je dovelo do pojave distrikta kulture kao nove morfološke i funkcionalne činjenice u gradu.
Glavni uvjet za njegovo osnivanje je prisustvo kulturnih institucija na određenom dijelu grada, a često su lokalizirani u povijesnim gradskim jezgrama. Njegova realizacija razvija potrebu za ostalim sadržajima na istom prostoru (zabava, usluge, smještajni kapaciteti).
