Novac određen za kulturu odlazi u vjetar ili negdje drugdje.

Kada ustanove, udruge i umjetnici budu svjesni veličine i značenja i autoriteta svoje povijesti onda će i javnost skinuti šešir.

LJERKA HEDL 

Da su tada Grad, Županija i država pogurale taj festival možda bi se danas u Osijek slijevao veliki broj turista. Primjerice, Exit fest je 2013. godine imao preko 200 tisuća posjetitelja.

Neznanje i neiskorištenost potencijala, nekoordiniranost institucija, neiskorištavanje znanja stručnog kadra najveći su problemi osječke kulture.

IVANA SUDIĆ

Slijedeći primjer velikih gradova kao što su Berlin, Barcelona, London i mnogi drugi, želimo stare prostore preurediti i uključiti u naslijeđe generacija koje nam tek dolaze.

„Naše gore listovi“ su kroz povijest svoje vrhunce ostvarivali negdje drugdje, dok su drugi, poput Adolfa Waldingera koji nam je najveći ponos i dika, umrli u bijedi, siromaštvu i jadu, upravo zbog ignorancije sredine.

DRAŽEN BUDIMIR

Postojeći prostori u Osijeku trebaju obnovu i tehničku obnovu (rasvjeta, ozvuka, klima, zaštitna oprema, instrumenti, barem dva vrhunska koncertna klavira, komfor za publiku i izvođače).

Mogućnost dobivanja titule Europske prijestolnice kulture najjači je motiv za rad koji će osječka kultura ikada dobiti.

ANTOANETA RADOČAJ – JERKOVIĆ

Nema atavističkog nazadovanja ondje gdje muzika ujedinjuje, a urbanost odjekuje u trbuhu, užarena svakim dobro odsviranim angažmanom.

Sudjelujte u promociji stavova o osječkoj kulturi. Preporučite naš časopis i naše sugovornike. Vjerujemo kako će kratke naznake tema o kojima razgovaramo dovesti novu publiku na Oskulturu. Puno Vam hvala.

Temeljni problem kulture su birokracija i administracija koje ne razumiju kulturu a još manje umjetnost.

Potreban nam je sustav lišen političkih i drugih utjecaja, posvećen višem društvenom cilju kao svom primarnom fokusu.

MARIJANA BOŠNJAK

Za mene su najveći potencijal mladi ljudi. Ne samo „brojčano“ nego aktivno uključeni u sve kulturne sadržaje.

U zemlji stalnih reteriranja, nasilnih kidanja veza, odricanja od iskustava i zadužbina prethodnih neimara, stavovi Dražena Budimira i Ljerke Hedl su garant napretka.

DAVOR ŠPIŠIĆ

Iz mnogih izvještaja i studija napravljenih na temu Europske prijestolnice kulture može se zaključiti da titulu odnose gradovi čiji građani odlučuju svjesno iskoračiti u zajednički napor stvaranja boljeg mjesta za život.

Kulture se ne treba bojati, u njoj treba uživati upravo kada nam otvara oči za naše najpotisnutije užase. Ali ovdje se neki boje i vlastite sjene.

IGOR GAJIN

Meni koja sam „unutra“, zborska scena se čini kao jedna od najživljih i najraznovrsnijih.

Dolazi do rasipanja kreativne energije na uzaludna gomilanja umjetničkih stvari za koje društvo nema mjesta ni potrebe.

TIHOMIR MATIJEVIĆ

Kada bi se skupili svi ljudi koji se u gradu profesionalno bave kulturno-umjetničkom produkcijom, stali bi u jedan manji kafić bez da se guraju.

Kino Urania proglašeno je europskim kinom mjeseca svibnja, a prema kriterijima Film New Europe i uz preporuku Europa Medije.

Svi klubovi vijećnika, kako onih na vlasti tako i opozicije, podržali su na današnjoj sjednici Gradskog vijeća kandidaturu Osijeka za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Slavonija je unatoč zapostavljenosti najbogatija hrvatska regija i tu činjenicu treba iskoristiti.

VESNA MORES

Mnogo je projekata koje su spremni i sposobni realizirati učenici i profesori škole, a za koje nema novaca.

Većina građana Osijeka ne zna ništa o povijesti grada niti o kulturnom nasljeđu.

ALKA TURALIJA

Treba razmišljati o obnovi postojećih kulturnih kapaciteta, ali i izgradnji jedne prave koncertne dvorane. Dakle, ne sportske, kazališne, nego baš koncertne.

Taj nepresušni podmorničar ljudskih duša, stanuje u milijunima domova – u Osijeku u najvećem gradskom dnevnom boravku, Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici, te odnedavno i na daskama HNK.

Nema razumijevanja grada i ustanova za pitanje prostora bendovima niti će se to u skorije vrijeme dogoditi.

SRĐAN KOVAČEVIĆ

Temeljni problem kulture u Osijeku je neznanje i neiskorištenost potencijala, nekoordiniranost institucija, neiskorištavanje znanja stručnog kadra.