
Osijek – kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Vizija kulturnog razvitka Osijeka je vizija Osijeka kao grada koji ima prepoznatljiv građanski identitet utemeljen na prožimanju vlastite kulture i umjetničkih izričaja s drugim kulturama i umjetničkim izrazima.
Kandidaturom za Europsku prijestolnicu kulture 2020. (kulturno ‘brendiranje’) Grad Osijek pokušat će se pozicionirati i promicati svoje vrijednosti na europskoj kulturnoj karti. U izradi je Strategija kulturnog razvitka grada, temeljni dokument, planski okvir i strateško polazište za sustavnu i suvislu provedbu kulturne politike s općim ciljem akumulirajućeg kulturno-društvenoga napretka u ovoj sredini i regiji.
Kroz blog Oskultura želimo objediniti sve raspoložive informacije o osječkoj kulturi (ustanovama, kulturno-umjetničkim društvima, manifestacijama, projektima itd.), potaknuti na njihovu razradu, omogućiti građanima i kulturnim djelatnicima da na jednom mjestu pronađu informacije koje ih zanimaju i partnere za svoje projekte, te stimulirati široku digitalnu javnu raspravu o potencijalima i resursima koje Osijek ima i koje može ponuditi kao moguća Europska prijestolnica kulture. Logično, to je rezultat težnje za unaprijeđenjem kulturne komunikacije i kulturne suradnje unutar svog europskog kruga.
Kratki pregled osječkih ustanova kulture
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ima status nacionalnog kazališta, a djeluje od 1907. Kazalište se danas sastoji od dramskog i opernog ansambla koji u svojim redovima ima vrsne umjetnike. Uz godišnji repertoar od petnaestak stalnih naslova, kazalište organizira Dane otvorenoga kazališta, Krležine dane, izvodi Novogodišnje koncerte, Lipanjske operne noći te aktivno doprinosi iz godine u godinu sve bogatijem programu Osječkog ljeta kulture.
Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku službeno je s radom započelo 1950. Kazalište je imalo status amaterskog kazališta, a 1958. godine postaje profesionalno. Predstava “Zeko, Zriko i Janje” postala je simbol kazališta, te je po njegovom autoru, Branku Mihaljeviću, kazalište dobilo naziv.
Gradske galerije Osijek je ustanova osnovana 2005. Programska djelatnost počela je u ožujku 2007. izložbenim programom, te u lipnju 2007. kazališnim programom. Programskim se aktivnostima počinju afirmirati prema suvremenim modelima i strategijama institucionalne prezentacije likovne umjetnosti i filma te produkcije kazališnih projekata. Razvijaju se u trenutno jedini lokalni kulturni centar koji aktivno promovira progresivna i inovativna ostvarenja suvremene umjetnosti, te kazališnog i filmskog izričaja domaćih i međunarodnih autora.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek osnovana je 1949. Djeluje kao knjižnica s dvojnom funkcijom:
- središnja (matična) javna/narodna knjižnica grada Osijeka i Osječko-baranjske županije
- središnja sveučilišna/znanstvena knjižnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Osnovna joj je svrha osiguravanje dostupnosti svih vrsta informacija (znanstvenih, obrazovnih, stručnih, kulturnih i dr.) na raznovrsnim medijima (tiskana građa: knjige, časopisi, novine i sl., AV građa, elektronski mediji i dr.) najširem krugu stvarnih i potencijalnih korisnika – građana Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije te studenata, profesora, znanstvenih, stručnih i drugih djelatnika Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Knjižnica se u svom djelovanju rukovodi načelima izvrsnosti i stručnosti, društvene osjetljivosti, otvorenosti, odgovornosti i koristi prema zajednici stvarnih i potencijalnih korisnika gradeći prepoznatljivu osobnost najveće javne knjižnice sjeveroistočnog dijela Hrvatske, izgrađujući i njegujući odnos povjerenja korisnika u postojanost i vrijednost njenih informacijskih izvora, usluga i službi te podupirući ozračje uspješnosti, i djelotvornosti.
Muzej Slavonije osnovan je 1877. kao Muzej slobodnog i kraljevskog grada Osijeka. Raznovrsnost i bogatstvo građe, kontinuirano prikupljane gotovo stotinu i trideset godina, dovelo je osječki muzej do nacionalne razine te statusa najvećeg muzeja općeg tipa u Hrvatskoj. Muzej ima gotovo 400.000 registriranih predmeta raspoređenih u 100-tinjak zbirki. Devet odjela: Prirodoslovni, Arheološki, (s Prapovijesnim, Antičkim, te Odjelom seobe naroda i srednjeg vijeka), Numizmatički, Povijesni, Odjel umjetničkog obrta, Etnografski, Tehnički, Odjel muzealnih tiskopisa te Hemeroteka, uz preparatorske radionice i upravno-administrativnu službu djeluju danas na tri lokacije u osječkoj Tvrđi – Trgu Sv. Trojstva 5 i 6, Trgu V. Lisinskog te u Bösendorferovoj ulici 2.
Državni arhiv u Osijeku osnovan je 1947., prvo kao ispostava Državnog Arhiva u Zagrebu, a od 1956. je samostalna arhivska ustanova. Arhiv čuva arhivsko gradivo nastalo pretežito na području istočne Hrvatske od kraja 17. st. U Arhivu je pohranjen značajan broj arhivskog fonda i zbirki. Teritorijalna nadležnost Arhiva sve do 2009. protezala se na području tri županije: Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske. Od 2009. teritorijalna nadležnost Državnog arhiva u Osijeku obuhvaća samo na područje Osječko-baranjske županije.
Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku je institucija koja se bavi prikupljanjem, čuvanjem, istraživanjem i prezentiranjem umjetničke baštine u rasponu od baroka do recentnog stvaralaštva. Fundus Galerije podijeljen je na nekoliko zbirki koje čine slike, crteži, grafike, skulpture i medalje 18., 19. i 20. stoljeća. Izložbeni program, kao najprisutniji oblik djelovanja ima svoja uporišta u predstavljanju likovnih stvaralaca grada i regije, nacionalne baštine, te njegovanju međunarodne suradnje, posebno sa susjedima i inozemstvom u najširem smislu.
Agencija za obnovu osječke Tvrđe je ustanova koja se bavi zaštitom, obnovom i revitalizacijom osječke Tvrđe. Uključuje sljedeće poslove:
- izrada programa i planova obnove, investicijskih i drugih programa i dokumenata u svezi s obnovom spomeničke cjeline,
- poslovi u svezi s pripremom i ustupanjem radova na obnovi,
- organizacija i provođenje nadzora nad izvođenjem radova,
- praćenje izvršenja investicijskih programa u pogledu trošenja sredstava te dinamike i rokova izvođenja radova,
- izgradnja, održavanje i organizacija korištenja informacijskog sustava osječke Tvrđe,
- organizacija i izvođenje marketinških i drugih promidžbenih aktivnosti,
- usklađivanje rada sudionika u obnovi spomeničke cjeline
Veliki doprinos osječkoj kulturi daju brojne manifestacije i memorijali koji imaju dugogodišnju tradiciju održavanja i značajni su za ravnomjerni kulturni razvoj grada.
- Osječko ljeto kulture
- SLUL-Susret lutkara i lutkarskih kazališta u Osijeku
- EPTA – Međunarodno natjecanje za mlade pijaniste
- Koncertni ciklus-Osječka muzejska glazbena srijeda
- Međunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe
- Memorija „Franjo Krežma“
- Memorijal „Darko Lukić“
- Jazz Spring Festival, međunarodni jazz&blues festival Osijek
- Lutkokaz
- Međunarodni festival kazališnih akademija Dioniz
- Međunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku
- Slavonski biennale
- Dani grafike
- Memorijal Ive Kerdića, Triennale medaljerstva i male plastike
- Dani Matice Hrvatske
- Međunarodna grafička radionica, HDLU Osijek
Poseban doprinos osječkoj kulturi u ljetnim mjesecima daje Osječko ljeto kulture, manifestacija koja se održava od 2001. U prostorima osječke Tvrđe odvijaju se brojne kazališne predstave, performansi, izložbe, književni i filmski programi, a uz osječke izvođače, nastupaju i gosti iz Hrvatske i iz inozemstva.
U Osijeku su ponikli značajni hrvatski glazbenici:
- Franjo Krežma
- Pajo Kolarić
- Franjo Kuhač
- Lujo Svećenski
Na području grada izuzetno je razvijen i kulturno-umjetnički amaterizam osobito u području njegovanja folklorne baštine. Brojna značajna kulturno-umjetnička društva su počela svoju djelatnost sredinom 19. stoljeća. Upravo ta društva su tijekom dugog niza godina snažno razvila svoju djelatnost i oblikovale kulturno-umjetnički život grada.
- HKUD Osijek 1862.
- HPD Lipa – 1876.
- HOPGD „Zrinski“
- STD Pajo Kolarić
- HKUD Željezničar

Kultura Je, po meni, sinteza vjere, znanosti I umjetnosti, a imam osjecaj da ljudi koji rade na kandidaturi za epk2020 su otudjeni od ovakvog poimanja. Vrijeme prolazi I medju ljudima, posebno studenti(ca)ma se ne vidi motiviranost za ukljucivanje. Zadnji Je cas da se nadju nadbiskup Djuro, rektor Turkalj, vodeci ljudi kulturnih institucija I gradonacelnik Vrkic I omoguce SINHRONIZACIJU osjecaja, misli, rijeci I dijela, Te da 10.2.2016. zavlada pobjednicka atmosfera, a ne tuga, ljutnja I druge negativne emocije.