Osijek ima potencijal u svojoj stoljetnoj multikulturalnosti
* Koja je osječka kulturna raznolikost, a koja može presuditi u dobivanju titule Europska prijestolnica kulture? Gdje je Osijek u procesu kulturne ingetracije?
– Nemam osobna iskustva oko teme “grad kulture” ali smatram da Osijek ima potencijal u svojoj stoljetnoj multikulturalnosti te da je to točka oko koje treba raditi, a što bi, vjerujem, Europa prepoznala kao vrijednosti koje treba podržati.
* Je li taj potencijal dovoljno iskorišten? Postoji li jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika?
– Mislim da ta tema nije dovoljno iskorištena te da aktivnosti na tom planu nisu usuglašene među kulturnim institucijama i kulturnoj politici grada, iako ne mogu to tvrditi barem što se tiče Grada.
* Kada govorimo o kulturnom identitetu Osijeka, puno je toga na čemu bi se on mogao temeljiti. No, na čemu ga realno treba graditi i prema čemu ga treba usmjeriti?
– Kulturni identitet Osijeka može se graditi počevši od rimskog vremena i Murse, Limesa, pa do srednjoeurospskog osječkog razdoblja i već spomenute multikulturalnosti.
* Kako kulturni identitet zaštititi na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?
– Pitanje zaštite moguće nije presudno, važnije je stvoriti priredbe i teme koje treba razvijati sustavno i u suradnji.
Pojedini projekti već postoje koji su se ucrtali na europskim kartama kao što je Pannonian Challenge, a Zemlja bez granica također je potentna priča – budućnost pripada djeci i mladima.
* Već kandidaturom Osijeka za titulu Europska prijestolnica kulture činimo pozitivne pomake za kulturu u Osijeku. U čemu vidite prednosti dobivanja titule?
– Dobivanje titule Europske prijestolnice kulture prvenstveno je velika reklama koju potom treba pametno iskroistiti i Europi plasirati sadržaje po kojima će Osijek ubuduće prepoznavati.
Kulturni turizam je velik potencijal na kome treba sustavno raditi i razvijati sinergiju među ustanovama kulture i znanosti te gospodarstva, medija, ali ne samo Osijeka nego, vjerujem, i regije.
* Koje infrastrukture projekte treba izgraditi, odnosno koje programe pokrenuti kako bismo opravdali titulu Europska prijestolnica kulture? Je li to dovoljno?
– Moram poći od buduće zgrade Arhiva kojom bi se dobio prostor za javnost – čitaonica, knjižnica, suvenirnica, opremljene digitalnom tehnologijom. Potom, već se dugo priča o zgradi Vege za Muzej Slavonije. Osijeku nedostaje i dvorana za koncerte.
* Ukoliko postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture?
– Kultura je na neki način odnos politike i poetike određenoga razdoblja i prostora. Jedno bez drugoga ne ide.
Stoga Osijeku prvenstveno treba dugogodišnja politička stabilnost kako bi se pokrenulo gospodarstvo a potom i kultura ušla u mirnije razdoblje.
Kada je u Zagrebu osnovano sveučilište ljudi iz Osijeka uglavnom odlaze. Mislim da je i to problem našega grada – velik odljev ljudi iz svih područja života, tako i iz kulture i znanosti. Osim toga u ustanovama i institucijama vladaju zabrinjavajući međuljudski odnosi u kojima se djelatnici ne bave svojim poslom, a što se vidi na sveukupnoj slici grada.
* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon 2020.-e?
– Stabilni uvjeti za rast i razvoj grada i njegovih ustanova, stanovnika, kvalitetne institucije, sveučilište…
* Kako vi osobno možete unaprijediti kulturu grada? Koji su Vaši planovi u organizacijoskom razvoju i podizanju kapaciteta?
– Državni Arhiv u Osijeku, na čijem sam trenutačno čelu, značajno smo otvorili javnosti.
Ustanova preuzima sve više aktivnosti u kreiranju kulturnih sadržaja koje nudi građanima.
Pored već poznate izdavačke djelatnosti nastojimo Osijek povezati što više sa Zagrebom i drugim hrvatskim gradovima ali inozemstvom putem izložbi, promocija ili predavanja. Brojni su planovi za proširenje kapaciteta, no oni ne ovise samo o nama. Pokrećemo interaktivnu stranicu na kojoj ćemo ponuditi svoje gradivo na uvid. Pokrenuli smo knjigovežnicu koja je na usluzi i drugim ustanovamna u kulturi.
Radimo na pokretanju restauratorske radionice koja bi bila na usluzi cijeloj regiji jer do Zagreba nema restauracije papira.
Od novca od legalizacije opremili smo digitalni centar za svoje ali i potrebe drugih ustanova. Počinjemo snimanje dokumentarnih filmova o prošlosti Osijeka i regije s drugim osječkim ustanovama. Arhiv aktivno sudjeluje s pet programa u obilježavanju stote obljetnice Prvoga svjetskoga rata u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom. Očekujemo uskoro i rješavanje dugogodišnjeg pitanja stanara u zgradi u nastavku arhiva na koju bi se arhiv proširio i time stekao uvjete za obnovu te zgrade te potom značajno povećao smještajne kapacitete ali i bio u mogućnosti ponuditi nove kulturne sadržaje građanima i obrazovnim institucijama.
