Potencijal su napušteni objekti koji se revitalizacijom mogu osposobiti za upečatljive i specifično korištene objekte u kulturi

* U studenom ćete samostalnom revijom u Muzeju Slavonije obilježiti deset godina dizajnerskog rada. Kroz Fashion Incubator surađivali ste s mnogima. Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto su one važne?

– Mislim da je kulturna politika još uvijek u začecima i da kulturni dionici nisu međusobno povezani na razini na kojoj bi mogli odnosno trebali biti.

* Koja je uloga mode u kandidaturi Osijeka za eruopsku prijestolnicu kulture? Je li ta uloga prepoznata od strane donositelja odlika?

– Moda je tržišni segmet koji ima vrlo jak lobi u gospodarskom smislu u razvijenim zemljama svijeta. Svakako je nešto u što treba ulagati jer upotpunjuje kulturni sadržaj Grada.

Modu ne predstavljaju samo revije i rad dizajnera koji djeluju u Osijeku, modu čine svi stanovnici, a njihova modna osvještenost uvelike doprinosi predstavljanju Osijeka kao jednog od kulturno razvijenih gradova.

* Što bi Osijek mogao dobiti titulom Europska prijestolnica kulture? Koje su njezine prednosti?

– Osim turističke promocije grada kao prve i osnovne dobrobiti titule Europske prijestolnice kulture, Grad Osijek bi, stjecanjem iste, mogao iskoristiti potencijal napuštenih prostora, talentiranih pojedinaca, ali i image­a urbanog grada za gospodarski razvoj i razvoj zajednice.

* Što je prioritet pokrenuti/izgraditi u Osijeku, a kako bismo opravdali ovu titulu?

– Pokrenuti inicijativu osvještavanja građana o važnosti kulturnog razvoja, bez obzira bila riječ o modi ili kulturnim zabavnim sadržajima te osigurati institucionalnu podršku pojedincima, udrugama, poslovnim subjektima bolje uvjete rada i razvoja.

* Osječka kultura u svim je svojim segmentima bogata kulturnim događanjima, no kako pristupiti najširem broju Osječana kako bi kulturne vrijednosti zaista postale dijelom njihova svakodnevnog života?

– Osigurati bolju promociju kulturnih događanja koja bi obuhvatila širu demografsku strukturu stanovnika, ali i uložiti u dostupnost kulturnih sadržaja, kako kroz financijsku prihvatljivost, tako i kroz ulaganje u geografsku rasprostranjenost događaja na području Grada.

* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture?

– Nedovoljna osvještenost građana o važnosti kulturnog razvoja, kako pojedinca, tako i Grada.

* Što vidite kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten?

– Bezbroj, nažalost napuštenih, objekata koji se revitalizacijom mogu osposobiti za upečatljive i specifično korištene objekte u kulturi čime bi se potaknuo razvoj brojnih događaja pa čak i poslovnih ideja.

* A identitet? Postoji li osječki kulturni identitet kada govorimo o modi?

Kada je riječ o modi, smatram da je mali postotak građana svjestan potencijala koji “modni identitet” Grada ima s obzirom na poznate dizajnere koji djeluju u Osijeku, ali i na Školu primijenjenih umjetnosti koja na godišnjoj razini prepušta talentirane pojedince tržištu što se može vidjeti i kroz Portanova Fashion Incubator.

* Na koji način je potrebno kulturni identitet promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Prije svega, potrebno je razviti kulturni identitet kod građana, a samim time, ulažući u promociju Grada kao mjesta s bogatim kulturnim sadržajem koji i sami građani prepoznaju, moguće je nametnuti se na regionalnoj i široj razini.

* Što Osijeku treba ostati nakon 2020. godine?

– Bezbroj kulturnih evenata koji govore o potencijalima Grada u smislu modne i/ili zabavne industrije i osvještenost građana čiji se životni stil promijenio i obuhvaća ulaganje u kulturni razvoj.
Ono što imamo svakako treba pretvoriti u turističke atrakcije koje potencijalno prerastaju u gospodarski razvoj Grada u segmentu kulture.