Osijeku nedostaje cjelovita razvojna kulturna vizija

* Što vidite kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten?

– Najveći kulturni potencijal su mladi, kompetentni i motivirani Osječani, koji unatoč brojnim zaprekama sustavno iznalaze načine umjetničkog izražavanja. Njihova je kreativnost, koja se zrcali u umjetničkim, stvaralačkim aktivnostima ili pedagoškim aktivnostima, kojima će pripremati i poticati učenike za aktivno sudjelovanje u umjetničkim aktivnostima grada, nužna za ostvarivanje nove, ali i osnaživanje postojeće kulturne djelatnosti Osijeka.

* Osijek ima dugu glazbenu povijest kao i današnje mlade umjetnike koje ga promoviraju po Hrvatskoj i po svijetu. Možemo li na tome graditi svoj identitet? Koji je osječki kulturni identitet?

– Vokalni ansambli su jedni od najsnažnijih kulturnih identiteta grada Osijeka koji su prepoznati i visoko priznati u Hrvatskoj, ali i izvan zemlje.

Zborska aktivnost je jedan od značajnih elemenata na kojemu grad Osijek može graditi glazbeni identitet.

Organizacija festivala i zborskih natjecanja, posebice zbog povoljnog geografskog položaja, može biti vrijedna kulturno-umjetnička aktivnost koja bi Osijeku dala novi kulturni identitet.

 

* Kako ga promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

Kulturne ustanove u Osijeku, ali i umjetnici samostalno, već dulji niz godina pronalaze načine promicanja umjetničke i tradicijske glazbe i kulture uopće, potrebno je osluškivati njihove zamisli i kvalitetnom suradnjom na svim razinama omogućiti uspješnu realizaciju.

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto su one važne?

– Svaka kulturna djelatnost, pojedinačno, ima kvalitetno osmišljenu i razrađenu viziju te utvrđen razvojni put, koji je postavljen u okvire koji se mogu objektivno ostvariti.

Uz međuinstitucionalnu suradnju i podršku, koja često izostaje, realizirali bi se brojni kvalitetni kulturni projekti i ostvarila višestruka korist na široj društvenoj razini.

* Kako učiniti kulturne vrijednosti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– Kulturne vrijednosti potrebno je popularizirati i na atraktivan način ponuditi djeci i mladima Osijeka. Organiziranjem različitih radionica, slušaonica, predavanja, autorskih uradaka, gostovanja i sličnih sadržaja približiti kulturu svim dobnim skupinama.

Potrebno je kulturu osnažiti pedagoškim djelovanjem i učiniti da posjet kulturnim događanjima i aktivno sudjelovanje u kulturnim sadržajima postane poželjan način provođenja slobodnog vremena.

Mladi, odgajani u kulturi i prema kulturi, preduvjet su opstanka kulture grada.

* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture?

– Osnovni problem se nalazi u nedostatku cjelovite razvojne kulturne vizije grada Osijeka.

Postoje brojne inicijative i realizacije pojedinačnih projekata, ali izostaje jasna usmjerenost prema zajedničkoj ideji.

Potrebna je suradnja kompetentnih stručnjaka, iz različitih kulturnih djelatnosti, koji bi precizirali sadržajne i razvojne elemente osječke kulture.

* Što bi Osijek mogao dobiti titulom Europska prijestolnica kulture? Koje su njezine prednosti?

– Titula Europske prijestolnice kulture otvorila bi brojne mogućnosti za značajan kulturni razvoj grada.

* U slučaju da ponesemo ovu titulu, na raspolaganju će nam biti znatna sredstva za pokretanje kulturnih programa kao i izgradnju infrastrukture? Što vidite kao prioritet Osijeka?

– Prioritet je izgradnja koncertne dvorane koja će omogućiti kvalitetne umjetničke izvedbe.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon 2020.?

– Osijeku u godinama nakon 2020. Trebaju ostati Osječani koji su stekli lijepa i vrijedna umjetnička iskustva kroz brojne kulturne sadržaje. Mladi umjetnici koji su dobili priliku i prostor, kako bi se okušali u javnim izvedbama. Sugrađani koji s ponosom mogu reći kako Osijek posjeduje sve što treba imati nositelj titule Europske prijestolnice kulture.