Kultura i umjetnost imaju snagu izvesti društvo iz krize i udariti nove temeljne vrijednosti društva

* Osječka kulturna baština je bogata i seže u daleku povijest. Što bi, prema vama, moglo presuditi u dobivanju titule Europska prijestolnica kulture?

– Naglašavanje povijesne slojevitosti (prapovijest, antička Mursa, srednji vijek, tursko razdoblje, barok, historicizam, secesija i moderna), uz povezivanje sa specifičnim prirodnim i geografskim datostima (Drava, Kopački rit, Baranja).

* Gdje je Osijek u procesu kulturne integracije?

– U pokušajima integracije, a ovo je prilika za čvršće povezivanje svih kulturnih dionika Osijeka i regije jer će se na ovaj način stvoriti zajednički cilj.

* Prema čemu treba usmjeriti identitet te kulturne baštine?

– Srednjoeuropskom identitetu.

* U čemu vidite najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka, a koji svoje polazište nalazi u postojećoj kulturnoj baštini?

– U odgoju i obrazovanju djece i mladih, stalnom informiranju svih građana i integriranju kulturno-povijesnog naslijeđa u svakodnevicu ovoga grada.

Trenutno napuštena i zapuštena kulturna baština, najviše industrijska, daje brojne mogućnosti za razne kulturne sadržaje i punktove.

Također, tu su brojni napušteni prostori uglavnom vojarni i kazamata u Tvrđi. Potencijal je i proširenje postojećih kulturnih institucija (Muzej Slavonije, Državni arhiv, umjetnički atelieri i sl.), kao i dodavanje potrebnih pratećih sadržaja (hostel, studentski dom, knjižara, suvenirnica, parkirališta, garaže, autokamp, noćni klubovi na lijevoj obali s novim pristupnim pješačkim mostom, prihvatni info punkt za turiste s toaletima, kino na otvorenom, robna kuća i sl.). Kulturni centar u eurodomu uključujući koncertnu dvoranu.

* Jesu li Osječani svjesni kulturnih vrijednosti koje su zapravo dio njihova svakodnevnog života?

– Većinom nisu.

* Kako im približiti pojam o toj vrijednosti?

– Kroz edukativno zanimljive programe, javno oglašavanje, interaktivne info panele, karte i izloge, manifestacije, oznake i simbole u kojima se sve kulturne vrijednosti grada oživljavaju i pričaju jasno svoju priču…tko su, što su i koji im je potencijal. Obrazovanjem u školskim programima (posebno regionalno obrađenim, detaljnije za svaku regiju), u sklopu stručnih nastavnih programa i terenske nastave.

* Može li se govoriti o problemima u osječkoj kulturi? Koji je njezin temeljni problem?

– Neznanje i neiskorištenost potencijala, nekoordiniranost institucija, neiskorištavanje znanja stručnog kadra. Potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri depolitizirati kulturu, osloboditi je u svakom smislu da se izrazi.

Pokraj manjka financijskih sredstava, problem je i neobrazovanost građana o kulturi, time nerazumijevanje za održavanje, obnovu i povrat u izvorno stanje devastirane baštine, a isto tako i za izgradnju novoga koje svakodnevno narušava postojeće gradske ambijente.

Kultura i umjetnost imaju snagu  izvesti društvo iz krize i udariti nove temeljne vrijednosti društva.

* Postoji li jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika?

– U tragovima, odnosno do sada nije postojala, ali ovo je dobar pokazatelj kako nas konkretan zadatak može pokrenuti i pretvoriti u dobre suradnike.

Pokretač treba biti lokalna zajednica u suradnji sa svim ustanovama u kulturi raznih ministarstava.

Prvenstveno je to Ministarstvo kulture, Društvo arhitekata i drugim udrugama koje promiču kulturu i rade na njezinom očuvanju.

* Ako Osijek bude proglašen Europskom prijestolnicom kulture, na raspolaganju će nam biti milijuni eura za programe i njihovu provedbu. Da možete o tome odlučivati, što biste vi prvo napravili s tim novcima?

– Izradu prioritetnih programa što bi značilo pronalazak specifikuma unutar kulturnog potencijala ovoga grada. Uredila bih infrastrukturu najvažnijih kulturnih dobara koji su nosioci već prethodno spomenute slojevitosti. Revitalizirala i unijela nove edukativne, kulturne i profitabilne sadržaje u devastirane, zapuštene i napuštene prostore kao što je industrijska arhitektura, revitalizacija Tvrđe (cijele zone obuhvata).

Sve može biti u službi sadržaja kako kulturnih tako popratnih za potrebe EU prijestolnice kulture.

Najznačajniji primjeri su historicističko-secesijski nizovi s predvrtovima, parkovi, kulturni centar u Eurodomu (scene, koncertna dvorana), kina u zgradama kulturne baštine, smještaj protokola gradske uprave u zgradu magistrata u Tvrđi, stalni postav muzeja u Tvrđi u Veliku oružarnicu, proširenje arhiva u Konjičku vojarnu, rekonstrukcija Barutane za kulturne i popratne sadržaje, rekonsturkcija obrambenog prstena s opkopima i ujedno isušivanje Tvrđe, prijelaz noćnih klubova na lijevu obalu Drave u Krunsku utvrdu i Kopakabanu, hostel i manji hoteli u Tvrđi, i sl.

* Što našem gradu treba ostati u godinama nakon te, za osječku kulturu možda prijelomne 2020. godine?

– Grad s naglašenom kulturom kao paradigmom suvremenog društva. Uređeni grad po uzoru na srednjoeuropske gradove u kojem su jasno vidljivi svi njegovi resursi, grad u kojem su svi kulturni potencijali došli do izražaja. Sve što bi moglo biti svojevrsni start Osijeka kao turističke destinacije (uglavnom nabrojano u gornjem odgovoru). To bi bila prilika prosperitetnim kontinuom kulturnog naslijeđa kroz obnovu i revitalizaciju kulturnih dobara u suvremenom životu.

* Koja je vaša uloga u unaprjeđenju kulture grada? Imate li kakve organizacijske planove za razvitak Osijeka i podizanje kapaciteta?

– Stručni kontinuirani doprinos u revitalizaciji kulturne baštine.

Važna je aktivna suradnja svih gradskih, regionalnih i državnih kulturnih institucija kako bi se stalno iznalazili načini prijavljivanja raznih projekata na fondove EU.

Ali, važno je i traženje načina sufinanciranja istih što se pokazuje kao značajan problem o kojem nitko ne razmišlja u startu.